Asocijativne karte u psihoterapiji i savjetovanju: kada slika postane dio razgovora
U psihoterapijskom i savjetodavnom radu nije uvijek jednostavno pronaći riječi za ono što osoba proživljava. Neka su iskustva teško razumljiva čak i osobi koja ih doživljava, dok druga prate osjećaji, sjećanja ili unutarnje proturječnosti koje nije lako izravno opisati.
Ponekad se upravo kroz sliku otvori mogućnost drugačijeg razgovora.
Asocijativne karte predstavljaju jedan od kreativnih alata kojima se možemo koristiti u istraživanju emocija, osobnih iskustava, odnosa i načina na koji osoba razumije sebe i svijet oko sebe. Temelje se na korištenju vizualnih poticaja koji omogućuju stvaranje osobnih asocijacija, metafora i priča.
Njihova vrijednost nije u pretpostavci da pojedina slika skriva određeno psihološko značenje, nego u mogućnosti da osoba kroz vlastito tumačenje slike prepozna i izrazi nešto što joj je važno.
Zašto slike i metafore mogu biti korisne?
Metafore imaju važnu ulogu u načinu na koji ljudi razumiju i opisuju vlastita iskustva. Često govorimo da smo „zapeli”, da „nosimo prevelik teret” ili da „ne vidimo izlaz”. Takvi izrazi nisu samo stilske figure. Oni mogu odražavati način na koji doživljavamo određenu situaciju.
U psihoterapiji istraživanje osobnih metafora može pomoći u razumijevanju klijentove perspektive i stvaranju novih načina promišljanja o teškoćama.
Rucińska i Fondelli (2022.) u okviru sistemske i suradničke psihoterapije naglašavaju da se značenje metafore razvija kroz terapijski dijalog. Njezina vrijednost ne proizlazi samo iz sadržaja, nego i iz načina na koji terapeut i klijent zajedno istražuju mogućnosti koje ona otvara.
Slična se logika može primijeniti i u radu s asocijativnim kartama. Odabrana slika postaje polazište za razgovor, a ne materijal koji terapeut treba samostalno protumačiti.
Primjerice, slika osamljene kuće nekome može predstavljati sigurnost i mir, a drugome usamljenost ili izolaciju. Ono što je važno nije sadržaj slike sam po sebi, nego osobno značenje koje joj osoba pridaje.
Kako asocijativne karte mogu obogatiti terapijski razgovor?
U radu s kartama osobu možemo pozvati da odabere sliku koja predstavlja njezino trenutačno emocionalno stanje, određeni odnos, osobni resurs ili iskustvo s kojim se teško nosi.
Razgovor zatim možemo razvijati kroz otvorena pitanja:
Što vas je privuklo upravo ovoj slici?
Što vam je na njoj posebno važno?
Na koji način povezujete ovaj prizor sa svojim iskustvom?
Što biste željeli promijeniti kada biste mogli nešto promijeniti na slici?
Takav pristup može omogućiti istraživanje iskustva iz drugačije perspektive, bez potrebe da osoba odmah pronađe precizno verbalno objašnjenje.
Istraživanja metafora u psihoterapiji upućuju na njihovu važnost u opisivanju subjektivnog iskustva. Primjerice, Malkomsen i suradnici (2021.) u kvalitativnom su istraživanju pokazali da osobe liječene zbog depresivnog poremećaja koriste različite metafore kako bi opisale terapijski proces, terapijski odnos i vlastiti oporavak.
Iako se to istraživanje nije bavilo asocijativnim kartama, pruža teorijski relevantan uvid u važnost metaforičkog izražavanja tijekom psihoterapije.
Što znamo o emocionalnim reakcijama na asocijativne karte?
Znanstvena istraživanja počinju se baviti i konkretnim učincima terapijskih asocijativnih karata.
U istraživanjima Raza i suradnika (2022., 2026.) korištene su terapijske karte COPE kako bi se ispitale emocionalno-fiziološke reakcije na različite vizualne podražaje.
Rezultati pokazuju da slike različitog emocionalnog sadržaja mogu biti povezane s promjenama fiziološke pobuđenosti, uključujući pokazatelje aktivnosti autonomnog živčanog sustava.
Ipak, važno je razlikovati izazivanje emocionalne reakcije od postizanja terapijske promjene. Postojeći nalazi ne omogućuju zaključak da samostalna uporaba asocijativnih karata dovodi do poboljšanja psihičkog zdravlja.
Njihovu primjenu stoga je opravdanije promatrati kao moguću dopunu psihoterapijskom i savjetodavnom radu, a ne kao zasebnu, empirijski potvrđenu metodu liječenja.
Važnija od same karte jest kvaliteta terapijskog odnosa
Rad s asocijativnim kartama naizgled je jednostavan, ali njegova smislena primjena zahtijeva stručnu osjetljivost.
Važno je procijeniti kada ponuditi ovakvu aktivnost, kako je povezati s ciljevima rada i na koji način pratiti emocionalne reakcije osobe.
Asocijativne karte nisu psihodijagnostički instrument i ne omogućuju pouzdano zaključivanje o osobinama ličnosti, nesvjesnim konfliktima ili prisutnosti psihičkih poremećaja na temelju odabranih slika.
Osobito je važno izbjegavati nametanje interpretacija te voditi računa o individualnim razlikama, osobnim granicama i osjećaju sigurnosti tijekom rada.
Karte nisu nužno prikladne za svaku osobu ni za svaku fazu terapijskog procesa.
Njihova je moguća vrijednost u tome što mogu obogatiti način na koji razgovaramo, istražujemo iskustva i zajednički dolazimo do novih razumijevanja.
Ponekad će odabrana slika otvoriti važnu temu. Ponekad će samo poslužiti kao poticaj za kraću refleksiju. I jedno i drugo može imati svoje mjesto u terapijskom radu.
Iskustvena edukacija: Uvod u rad s asocijativnim kartama
Za psihoterapeute, edukante psihoterapije i stručnjake pomagačkih zanimanja koji žele upoznati mogućnosti ovog načina rada, u Poliklinici Golden Mind organiziramo iskustvenu edukaciju „Uvod u rad s asocijativnim kartama”.
Više informacija i prijava na edukaciju:
Literatura
Rucińska, Z., & Fondelli, T. (2022). Enacting metaphors in systemic collaborative therapy. Frontiers in Psychology, 13, 867235. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.867235
Malkomsen, A., et al. (2021). Digging down or scratching the surface: How patients use metaphors to describe their experiences of psychotherapy. BMC Psychiatry, 21, 533. https://doi.org/10.1186/s12888-021-03551-1
Raz, S., & Lahad, M. (2022). Physiological indicators of emotional arousal related to ANS activity in response to associative cards for psychotherapeutic PTSD treatment. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9676269/
Raz, S., Burchis, N., & Lahad, M. (2026). Psychophysiological indicators of emotional arousal in sexual assault survivors: Evaluating ANS reactivity to therapeutic COPE cards within the SEE FAR CBT framework for PTSD treatment. Psychology and Psychotherapy: Theory, Research and Practice. https://doi.org/10.1111/papt.70072
Komentari